U pripravi za svetkovinu sv. Terezije Avilske, zaštitnice Katoličke gimnazije u Požegi, biskup Antun Škvorčević susreo se s pedesetak učenika prvih razreda iste Gimnazije. Primio ih je 13. listopada u Dvorani bl. Alojzija Stepinca Biskupskog doma u Požegi zajedno s ravnateljem Robertom Mokrim i vjeroučiteljem Antom Ivićem. Kazao im je kako je svetkovina sv. Terezije dobra prigoda podsjetiti ih na kršćanski pristup čovjeku, utemeljen na Božjoj ljubavi koja je smislila svakoga od nas te mi nismo slučajni prolaznici ovim svijetom, nego jedinstvene i neponovljive osobe kojima ljubav daje dostojanstvo, uzdiže po Isusu Kristu u puno zajedništvo božanskoga života, uvodi u konačni smisao i cilj našeg postojanja. Biskup je istaknuo kako je to u skladu s onim za čim čezne svako ljudsko srce, napose mlado, i kako je osobito važno da i oni poput sv. Terezije strastveno srcem propituju istinu o sebi pred navedenim činjenicama. Dodao je da im usred različitih suvremenih nerijetko pseudo-antropologija, skrojenih po mjeri određenih ideoloških interesa, valja učiniti sve da ne budu svedeni na uski jednodimenzionalni model ljudskog postojanja. Kazao je da su sveci ljudi slobode koja se Božjim putem, snagom Isusova Duha uzdiže do vrhunaca ostvarenja, kako nam to svjedoči i sv. Terezija. Protumačio je učenicima da je njihova Katolička gimnazija utemeljena na toj kršćanskoj antropologiji koja želi pomoći njihovu slobodu za Božja opredjeljenja te da osnaženi njegovim Duhom izrastu u velike ljude koji će znanje i vještine usvojene u školi znati primijeniti na vlastito i društveno dobro. Poželio im je puno uspjeha na tom putu.
Zatim je biskup progovorio gimnazijalcima o kulturi u najširem smislu kao čovjekovu nastojanju konkretno oblikovati život u određenom vremenu i prostoru te ih uputio da svaki svoj dan označe molitvom i drugim djelima koja će im pomoći da duhovno rastu kao osobe. Protumačio im je zatim kulturu u njezinom umjetničkom izrazu, kao trag duha utisnuta u umjetnička djela i potrebu da im se približe i nastoje u njima otkrivati ljepotu koja oplemenjuje. Istaknuo je da su u Požegi brojna takva djela, te im je
predstavio crkvu sv. Lovre, izgrađenu u 13. stoljeću, prikazao njezinu povijesnu i kulturnu baštinu. Uputio se zatim s učenicima u samu crkvu i ondje im konkretno ukazao na pojedine njezine sastavnice, napose na freske iz 14. stoljeća i isusovce pokopane u njezinoj kripti, važnih za požeško školstvo kojem su Katolička gimnazija i Kolegij svojevrsni nastavak. Posjetili su i spomen-kriptu Antuna Kanižlića, Požežanina, koji je uz zagrebačkog biskupa Franju Thauzyja veoma zaslužan za više požeških ustanova iz 18. stoljeća, i koji je znameniti kasno barokni pisac u kopnenoj
Hrvatskoj. Biskup i učenici svratili su na kraju u Povijesnu knjižnicu Požeške biskupije, gdje im je knjižničarka Nikolina Mandić predstavila najstariji fond u kojem se nalazi nekoliko inkunabula, pavlinskih rukopisa, te nekoliko tisuća rariteta s „ex librisima“ koji svjedoče o isusovačkom i pavlinskom djelovanju u Požegi te „Subalternog konzistorija“ i Orfanotrofija.
