Nuncij Pezzuto istaknuo je da na taj način želi i "službeno, javno i sigurno" potvrditi Papin pohod Sarajevu, a koji je papa Franjo najavio nakon Angelusa u nedjelju 1. veljače u Vatikanu. Kazao je potom da je mnogo puta osobno s papom Franjom razgovarao o njegovu mogućem posjetu BiH. Prenio je i želju Svetog Oca da se susretne s građanima Sarajeva i sa svim ljudima u Bosni i Hercegovini. Najavio je da će sada započeti pokretanje procesa priprave predstojećeg Papina pohoda te pojasnio da je riječ o pastoralnom pohodu, odnosno da Sveti Otac u Sarajevo dolazi primarno kao poglavar Katoličke Crkve, a da je njegova uloga državnog poglavara u tom slučaju sekundarna. Istaknuo je da papa Franjo u BiH dolazi kao otac, pastir, kao osoba koja utjelovljuje mudrost Katoličke Crkve za koju je rekao da, kroz vrijednosti Drugoga vatikanskog sabora, teži biti "iskusna u čovjekoljublju'". Istaknuo je da je srce pape Franje ispunjeno solidarnošću, osjećajem poštovanja prema drugima, dijalogom na svim razinama, pa tako i međureligijskim i ekumenskim dijalogom, zalaganjem za mir, te da će njegov pohod Bosni i Hercegovini biti doprinos učvršćenju mirovnog procesa u BiH, dodajući kako mu se čini da taj proces napreduje i raste.
Kardinal Puljić istaknuo je da je riječ o jednodnevnom Papinu posjetu te da je potrebno najprije na razini Vrhbosanske nadbiskupije uspostaviti crkveni odbor u dogovoru sa svim biskupima Biskupske konferencije BiH. Središnji događaj pohoda je misa koju će predvoditi Sveti Otac. Napominjući da je upravo papa Franjo proglasio Godinu posvećenog života, koja je u tijeku, kazao je da će vjerojatno biti potrebno pripraviti Papin susret s duhovnim zvanjima. Prema njegovim riječima, papa Franjo će se susresti i s biskupima BK BiH kojima želi uputiti svoju riječ kao vrhovni pastir. Uvjeren je da će se papa Franjo toga dana susresti i s domaćim predstavnicima vlasti koje su mu uputile poziv da dođe u BiH te ih saslušati i uputiti im svoju pastirsku riječ. Najavio je mogućnost organizacije i drugih susreta, ukoliko to vremenski bude moguće. Zaželio je da Sveti Otac na odlasku ponese radosne doživljaje iz Sarajeva i iz Bosne i Hercegovine i susreta s ljudima u njoj. Izrazio je uvjerenje da će i državne strukture sa svoje strane formirati organizacijski odbor za Papin doček te da će se uspostaviti dobra suradnja s crkvenim odborom. Istaknuo je i veliku ulogu medija, prvenstveno u obavještavanju javnosti o tijeku priprema, a potom i prenošenju samog pohoda pape Franje.
Kardinal Puljić izvijestio je da su, u skladu s Papinim općim pozivom na molitvu za predstojeći posjet, svećenici, redovnici, redovnice, bogoslovi i kandidatice te drugi vjernici u katedrali Srca Isusova u Sarajevu uoči Dana posvećenog života molili na tu nakanu tijekom klanjanja, molitve Prve Večernje i svečanoga misnog slavlja. Papa Franjo najavio je da dolazi kao hodočasnik mira, da podupre izgradnju mira u ovoj zemlji. To nas posebno raduje jer svi želimo sudjelovati u izgradnji mira. Zato je potrebna i molitva da bi to njegovo dolaženje i prisutnost i govor istinski poduprli sve pozitivne energije koje su nam tako potrebne na ovim prostorima, kazao je kardinal Puljić, dodajući da će već tijekom popodneva pozvati svoje suradnike kako bi započeli s detaljnim razmatranjem različitih programa od prostora na kojem će se slaviti misa, medijske djelatnosti, opće sigurnosti, pozivnica gostima kao i o geslu kojim bi se u malo riječi obuhvatila sva ljepota predstojećeg Papina pohoda.
Nuncij Pezzuto dodao je i da je datum pohoda pape Franje 6. lipnja dogovoren u suradnji Svete Stolice s mjesnom Crkvom i vlastima. Spomenuo je i mogući posjet pape Franje Predsjedništvu BiH, što je redovita praksa kod takvih pohoda, te istaknuo da će se osobito voditi računa o siromasima jer taj sloj stanovništva je posebno pri srcu papi Franji i s njima osjeća posebnu blizinu. Kazao je da je će vjerojatno biti uzeta u obzir i činjenica da su u Bosni i Hercegovini još vidljive posljedice rata pa postoji mogućnost Papina susreta s predstavnicima žrtava. Napomenuo je da se trenutačno o programu Papina pohoda može govoriti samo okvirno te da je tiskovna konferencija i službena potvrda samo "prva stepenica" u organizaciji. Ponovno podsjećajući na važnu ulogu medija u cijelom tom događaju, pozvao je novinare da do svih ljudi u BiH i šire prenose pozitivne poruke solidarnosti, dijaloga, razumijevanja i mira.
Kardinal Puljić i nuncij Pezzuto potom su odgovarali na novinarska pitanja.
Na pitanje kakav osjećaj papa Franjo ima prema tim krajevima, s obzirom da je posljednji papa koji je posjetio BiH bio sv. Ivan Pavao II., koji je kao Slaven imao narodnu povezanost s tim prostorima, kardinal Puljić istaknuo je da sadašnji Papa ima poseban osjećaj za siromahe i one koji trpe ističući da upravo zbog toga papa Franjo dobro poznaje ovu državu. Podsjetio je da mu je već prilikom njihova prvog susreta, nedugo nakon što je izabran za papu, Franjo kazao da dolazi iz "trpeće Crkve". "On zna da ovdje je narod puno pretrpio, i još trpi. On itekako poznaje našu situaciju", rekao je kardinal Puljić.
Na molbu novinara da prokomentira značenje Papina posjeta Sarajevu u svjetlu nastojanja pape Franje prema međureligijskom dijalogu, u koji spadaju i nedavni posjeti Turskoj i Albaniji, kardinal Puljić podsjetio je da je sam Papa prilikom objave da će pohoditi glavni grad BiH istaknuo da želi poduprijeti međureligijski dijalog u BiH te da će se tako određeni dijelovi programa Papina pohoda razmatrati u suradnji s predstavnicima drugih Crkava i vjerskih zajednica.
Na pitanje o mjestu središnjega misnog slavlja tijekom, kardinal Puljić podsjetio je da je godine 1997. papa Ivan Pavao II. slavio misu na gradskom stadionu "Koševo" (sada stadion "Asim Ferhatović Hase"). Dodao je da će se o mjestu misnog slavlja odlučivati u dogovoru s predstavnicima vlasti. Zamoljen da razjasni na čiji se poziv papa Franjo odazvao kada je odlučio doći u BiH, kardinal Puljić rekao je da Sveti Otac dolazi prvenstveno na poziv mjesne Crkve, ali i da Papa ne posjećuje neku zemlju bez poziva i državnih struktura. Podsjetio je da su, u ovom slučaju, poziv najprije uputili predstavnici Katoličke Crkve u BiH te da su taj poziv svojim pozivom poduprli i predstavnici vlasti pa je riječ o obostranom pozivu.
