Članovi Stalnog vijeća HBK susreli su se s višim redovničkim poglavaricama, članicama Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica, u velikoj dvorani HBK u Zagrebu, izvijestio je Tiskovni ured HBK.
Nakon pozdrava Predsjednika HBK mons. Želimira Puljića okupljenima se obratila i dopredsjednica HKVRPP-a časna majka Miroslava Bradica, te predsjednik Vijeća HBK za ustanove posvećenog života i družbe apostolskog života mons. Mate Uzinić.
Budući da je u tijeku Godina posvećenog života koju je papa Franjo proglasio povodom 50. obljetnice dekreta "Perfectae caritatis", nadbiskup Puljić naveo je ukratko Papine ciljeve ove godine: "Sa zahvalnošću spominjati prošlost, s nadom prigrliti budućnost, te s oduševljenjem živjeti sadašnjost". Uz taj trostruki cilj Godine posvećenog života mons. Puljić napomenuo je i Papina očekivanja s tim u svezi.
Tako on očekuje da među Bogu posvećenim osobama "vlada radost" i da ne bude tužnih lica; da Bogu posvećene osobe "budu proroci svoga vremena", te da nemaju drugih interesa osim Božjih i da budu na strani siromaha i nezaštićenih. Posebice pak Papa očekuje da Bogu posvećene osobe njeguju i stvaraju "duhovnost zajedništva", te da "ogovaranja, zavist, ljubomora i drugi antagonizmi ne smiju imati mjesta u samostanima".
On uz to želi da svi kršćani, a posebice Bogu posvećene osobe, iziđu i pođu na "egzistencijalne periferije" gdje su ljudi koji su izgubili nadu, brojne obitelji u teškoćama, djeca i mladi kojima je oduzeta budućnost. Dakle, pojedinci koji traže smisao života i žeđaju za Bogom. To su poticajne misli koje su trajno nadahnuće, ne samo u Godini posvećenog života, rekao je mons. Puljić.
Imajući u vidu da je papa Franjo na prijedlog Međunarodne unije viših redovničkih poglavara i poglavarica odredio da se ove godine uz spomendan svete Jozefine Bakhite (8. veljače), na svjetskoj razini "moli za oslobođenje od svake vrste ropstva, te razmišlja i djeluje protiv trgovine ljudima", na susretu je s. Stanka Oršolić održala kratko predavanje o "iskustvu volontiranja i rada sa žrtvama trgovine ljudima".
Toj važnoj temi trgovine ljudima, koju Papa naziva "zločinom protiv čovječnosti", on je u svojoj poruci za Svjetski dan mira ove godine naveo taksativno razne kategorije ropstva: selioce koji žive i rade u uvjetima nedostojnim čovjeka; osobe prisiljene na prostituciju, seksualne ropkinje i robove; žene prisiljene na udaju ili prodaju temeljem dogovorene ženidbe.
"Ne mogu ne misliti", piše Papa, "i na one maloljetne i odrasle koji su žrtva trgovine ljudskim organima, ili su prisiljeni na vojačenje, prosjačenje, na proizvodnju ili prodaju droge, ili pak prikrivene oblike međunarodnog posvajanja". Papa spominje na kraju i žrtve otmice koje u zatočeništvu drže terorističke skupine i prisiljavaju ih da se bore na njihovoj strani ili ih iskorištavaju kao robove. Mnogi od njih bivaju više puta prodavani, mučeni, sakaćeni ili ubijani.
Može nam izgledati čudno, rekao je u pozdravu mons. Puljić, da se u XX. stoljeću društvo mora boriti protiv ropstva kad je ono već davno zakonski zabranjeno. Dubrovačka Republika to je učinila među prvima u Europi, pa je prije 600 godina zabranila trgovinu ljudi.
No, podatci međunarodne organizacije rada (ILO) i UN-ova Ureda za droge i kriminal (UNODC), rekao je mons. Puljić, govore kako u svijetu danas ima oko 35 milijuna žrtava ropstva, od čega su više od 60% žene i maloljetnici. A prema istim informacijama svake godine oko 2,5 milijuna ljudi postaju nove žrtve modernog ropstva. To je zapravo potaknulo papu Franju da za 8. veljače ove godine pozove na molitvu i razmišljanje o toj problematici.
Na susretu članova Stalnog vijeća Hrvatske biskupske konferencije i članica Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica s. Stanka Oršolić, članica Družbe sestara Naše Gospe, govorila je o svom iskustvu volontiranja i rada sa žrtvama trgovine ljudima. Taj je projekt u tijeku, a cilj je kako se vjerske zajednice u Hrvatskoj mogu uključiti i pomoći oko te problematike. Jer, od modernog oblika ropstva nije izuzeta niti jedna zemlja u svijetu, pa ni Hrvatska u kojoj prema nekim procjenama oko 15.000 osoba živi u ropstvu.
Toj problematici osobiti je doprinos dao papa Franjo, koji je raznim inicijativama u nekoliko navrata okupio stručnjake i vjerske vođe iz cijelog svijeta, kako bi o tome zajedno razgovarali i donijeli rješenja za suzbijanje tog problema i tako spriječili ili okončali moderne oblike ropstva. Na kraju izlaganja s. Stanka predstavila je ideju Svjetskog dana molitve protiv trgovanja ljudima, kao i zaštitnicu sv. Jozefinu Bakhitu.
Sudionici susreta postavljali su pitanja u vezi s izloženom temom, a zatim razgovarali o različitim iskustvima i prijedlozima za obilježavanje Godine posvećenog života u pojedinim mjestima i okolnostima.
