U povodu 500. obljetnice rođenja sv. Terezije Avilske stotinjak vjernika iz Splitsko-makarske nadbiskupije hodočastilo je od 27. rujna do 4. listopada u Španjolsku u kojoj su uz Avilu, kao središnje odredište svog putovanja, posjetili i druga svetišta i znamenitosti u toj zemlji. Pod svetičinim geslom "Samo Bog je dovoljan" i predvođeni splitsko-makarskim nadbiskupom Marinom Barišićem vjernici su tijekom hodočašća imali prigodu susresti i četiri Splićanke u Avili koje su odlučile nasljedovati sv. Tereziju i živjeti kao bosonoge karmelićanke. Riječ je o trima sestrama Mladineo, od kojih je najmlađa Estera 1. listopada položila prve privremene zavjete, te o našoj poznatoj glumici Editi Majić. Splitsko-makarska nadbiskupija uz četiri karmelićanke u Avili ima još jednu nasljedovateljicu sv. Tereze u Španjolskoj – Mirtu Utrobičić iz Dugog Rata koja se trenutačno nalazi u karmelićanskom samostanu u mjestu Alba de Tormes, posljednjem koji je osnovala sv. Terezija i u kojem se nalazi njezin grob s relikvijama. Uz nadbiskupa na put su s vjernicima krenuli i generalni vikar mons. Miroslav Vidović, pastoralni vikar mons. Nediljko Ante Ančić te još sedmorica svećenika Splitsko-makarske nadbiskupije, a iz Hvarsko-bračko-viške biskupije pridružio im se generalni vikar mons. Stanko Jerčić.
Prije napuštanja Hrvatske, hodočasnici su posjetili Krašić, rodno mjesto velikana Crkve u Hrvata blaženog Alojzija Stepinca. Predvodeći misu u župnoj crkvi u Krašiću, nadbiskup je rekao kako je potrebno stalno raditi na sebi, izbjegavati podjele prema kojima smo mi dobri, a drugi zli, te radikalno i bez sustezanja živjeti svoju vjeru, baš poput blaženog Stepinca. Sa zagrebačke zračne luke hodočasnici su avionom odletjeli u Barcelonu, a nakon toga autobusom krenuli u čuveni samostan Montserrat. Na 900 metara nadmorske visine taj drevni benediktinski samostan iz 8. stoljeća čuva poznati Gospin kip pod čije su noge Katalonci položili svoju povijest i budućnost, a sveti Ignacije je na tom mjestu ostavio svoj mač i odlučio, umjesto oružjem, Kristovom riječju osvajati svijet. U bazilici Gospe od Montserrata, drugog dana hodočašća, vjernici su sudjelovali na misnom slavlju koji je predvodio nadbiskup Barišić, a propovijedao je pastoralni vikar mons. Nediljko Ante Ančić koji je istaknuo kako "Isusa ispravno shvaćamo samo ako krenemo za njim i počnemo činiti ono što on traži od nas, te se stavimo u službu općeg dobra".
Sutradan, u katedrali Nostra senora del Almudena u Madridu vjernici su sudjelovali u misnom slavlju tijekom kojeg je propovijedao mons. Stanko Jerčić. "Izujmo obuću poput bosonogih karmelićanki", rekao je on, "i obucimo se u novog čovjeka koji će nakon hodočašća učiniti iskorak u svom životu i promijeniti ponašanje prema onima koje inače zanemaruje, podcjenjuje ili uopće ne priča s njima!"
Četvrti dan hodočasnici posjetili su Alba de Tormes i posljednji karmelićanski samostan koji je tu osnovala sv. Tereza Avilska i u kojem se danas nalaze svetičin grob i relikvije. U samostanskoj crkvi don Nikola Mikačić propovijedao je o sijanju Božje riječi, istaknuvši da se Bog nikada ne umara sijati, a "na nama je da se nikada ne umorimo obraćati i mekšati svoje srce kako bi bilo spremno odgovoriti na Božju ljubav". U poslijepodnevnim satima hodočasnici su stigli i do središnjeg mjesta svoga putovanja – Avilu, viteški grad koji je pod zaštitom UNESCO-a i u kojem se nalazi prvi samostan koji je osnovala sv. Terezija.
U samostanu Sv. Josipa koji je kao prvi u nizu od sedamnaest samostana osnovala sv. Terezija, i danas žive bosonoge karmelićanke među kojima su i četiri Splićanke: Gabriela, Mihaela i Estera Mladineo, te Edita Majić. Bila je to prigoda za kraći susret s njima nakon kojeg su gotovo svi vjernici pustili pokoju suzu, ganuti vedrinom djevojaka koje su mogli vidjeti samo kroz samostanske rešetke. "Molite za nas!", kazivali su hodočasnici, a sestre su odgovarale: "I vi za nas molite!" Splitske karmelićanke u Avili tom su prigodom prepoznale neke svoje sugrađane, što je njih posebno ganulo, a nadbiskup Barišić s njima se zadržao gotovo pola sata u razgovoru i zajedničkoj molitvi. Pred samostanom Sv. Josipa bilo je tog poslijepodneva osobito živo jer obitelj i rodbina sestre Estere koja je sutradan u samostanskoj crkvi polagala svoje prve zavjete, stigla je u velikom broju u čuveni rodni grad sv. Terezije.
Njena splitska nasljedovateljica Estera Mladineo uz sestre karmelićanke Gabrielu i Mihaelu ima i dva brata svećenika, te petero braće od kojih se još jedan priprema za svećenički poziv. Peti dan hodočašća vjernici su započeli misom u samostanskoj crkvi Sv. Josipa koju je predvodio nadbiskup Barišić, pri tom zahvalivši Bogu na daru redovnica koje svesrdno mole i poste za cijelu Crkvu. Kasnije je uslijedilo svečano misno slavlje koje je uz sudjelovanje splitskih hodočasnika i u koncelebraciji nadbiskupa Barišića i ostalih svećenika na hodočašću, predvodio Esterin brat don Nikola Mladineo, a tijekom kojeg je sestra položila svoje prve privremene zavjete, obvezavši se na poslušnost, čistoću i siromaštvo, te uzela ime Estera od Krista Kralja. Hodočasnici su nakon svečanosti čestitali sestri, a budući da su od nje bili odijeljeni rešetkama, trudili su se barem fotoaparatima zabilježiti lik mlade karmelićanke u svečanom ruhu. Tog jutra hodočasnici su razgledali i monumentalnu avilsku katedralu, a nakon toga su krenuli u Segoviju, mjesto gdje su grob i crkva sv. Ivana od Križa u kojem je ovaj znameniti karmelićanin pred Kristovim raspelom vodio dijalog s Bogom.
Šesti dan hodočasnike Splitsko-makarske nadbiskupije put je odveo do još jednog čuvenoga marijanskog svetišta, onog u Zaragozi, nastalog na mjestu na kojem je prema tradiciji sv. Jakov apostol oko 40. godine nakon Krista doživio Gospino ukazanje i primio od nje štap od ebanovine i kip koji se i danas čuva u bazilici Nostra Signora del Pilar. Prema tradiciji bilo je to prvo Gospino ukazanje, i to još u vrijeme dok je ona bila živa, a u bazilici u kojoj je tijekom mise propovijedao don Stipe Šurlin, pozvavši vjernike da uklone u svojim životima prepreke zrakama Božje milosti, uz čuveni Gospin kip, izložen je i komad štapa koji je primio sv. Jakov i kojeg su vjernici imali prigodu poljubiti nakon mise. U subotu su hodočasnici boravili u Barceloni, te posjetili grandioznu baziliku La Sagrada Familia arhitekta Antonija Gaudija, Katalonca za kojeg je pokrenut postupak beatifikacije budući da je živio vrlo skromno i pobožno, posve predan gradnji fascinantnog zdanja koja je započela 1926. i planira se dovršiti 2026. Gaudi nije htio da slikar oslika unutrašnjost crkve nego da to trajno čine zrake svjetlosti prolaskom kroz raznobojna stakla, jer prema Gaudijevoj zamisli to svjetlo predstavlja samog Boga. U kripti Sv. Josipa koja se nalazi ispod bazilike i u kojoj je Gaudijev grob, hodočasnici su sudjelovali na misnom slavlju koje je predvodio nadbiskup Barišić. "Svatko je od nas ljepši od ove ljepote", rekao je tijekom propovijedi nadbiskup, "jer čovjek je slika Božja, a mi smo svi pozvani biti arhitekti kao što je i Bog arhitekt, te graditi ljepotu koristeći se svojim talentima. Hramovi smo Božji koji se stalno izgrađuju i dovršavaju s Božjom milošću". Nadbiskup je podsjetio da "ono što nas ništa ne košta ili što nam ne predstavlja nikakav problem, ne može nas izgraditi kao osobe", te da su "najljepša ona djela koja su nedovršena, a u ta djela spadaju i naši životi, brakovi, obitelji, župe, domovina, pa i cijeli svijet".
