Duhovni vikend na temu teologije tijela okupio je u ožujku prošle godine u Pastoralnom centru u Baškim Oštarijama mlade iz Gospićko-senjske, Šibenske i Sisačke biskupije. Nakon tri dana druženja mladi su ostali povezani pomoću društvenih mreža, a nedavno su se ponovno susreli. Od 24. do 26. veljače ove godine na istome je mjestu održan duhovni vikend na temu ‘…‘Osobni susret s Isusom Kristom” koji je u promišljanju, molitvi i zajedništvu okupio pedesetak mladih iz triju biskupija. Na raspolaganju za predavanja, slavlje euharistije, sakrament pomirenja i ostale duhovne potrebe bila su im četvorica svećenika: domaćin mons. Tomislav Rogić, povjerenik za pastoral mladih Gospićko-senjske biskupije, mons. Marinko Mlakić, generalni vikar Šibenske biskupije i donedavni povjerenik za pastoral mladih, njegov nasljednik u toj službi vlč. Gabrijel Jagarinec te mons. Antun Sente, katedralni župnik u Sisku.
Duhovni je vikend zamišljen kao niz razmišljanja o susretima različitih ljudi s Isusom, koje su zabilježili evanđelisti, te konačno, o mogućnosti osobnog susreta s njime. Mons. Mlakić održao je prvo predavanje o susretu Isusa s Ivanovim učenicima, koji na Krstiteljevu riječ kreću za Mesijom. ”Učitelju, gdje stanuješ?” pitanje je na koje i sami danas tražimo odgovor. Prvi dan duhovnog vikenda završio je pobožnošću križnoga puta u župnoj crkvi Pohođenja Blažene Djevice Marije. Mladi su sudionici meditirali nad tekstom mons. Sentea, po kojem su molili i prošle godine, a koji je u međuvremenu izdan u obliku knjižice i korišten na više križnih puteva na otvorenom u Sisačkoj biskupiji. Kristova je muka mladima na taj način približena kroz životne situacije s kojima se sami svakodnevno susreću.
Drugi dan susreta započeo je i završio zajedničkom molitvom, a u popodnevnom dijelu programa sudionici su se zajednički pripremili za ispovijed. Vrhunac dana bila je misa na kojoj je vlč. Gabriel, na temelju evanđelja dana o pozivu cariniku Leviju, progovorio o osobnom pozivu za nasljedovanje Krista koji se ne odnosi samo na redovnike i ministerijalno svećenstvo nego na sve krštenike. Odazvati se na Kristov poziv – nit je vodilja koja se provlačila kroz sve sadržaje duhovnog vikenda. Sveti nemir – mogli bismo tako nazvati čežnju za transcendencijom koja je usađena u čovjekovu bit. Otkriti u sebi taj nemir, tu čežnju, a potom dopustiti Bogu, koji izlazi ususret, da je ispuni – glavni je cilj čovjekovog odnosa s Bogom. Iz Isusovog susreta s Nikodemom (o kojemu je govorio mons. Rogić) učimo da se Boga, upoznaje slušanjem, iako je naša zapadna civilizacija orijentirana na vizualno. ”Isus i bogati mladić – gdje je zapelo?”, zapitao se mons. Mlakić, koji je upozorio da se odnos s Bogom ne smije ograničiti na zapovijedi, što vodi u danas tako prisutan formalizam. ”Zapovijedi znadeš”, progovorio je tom zgodom Krist mladiću, ali ”želiš li biti savršen” potrebna je otvorenost srca za Božje poticaje. Čovjek se, uostalom, kako reče sveti Pavao, ”ne opravdava djelima Zakona, nego vjerom u Isusa Krista”. Mons. Sente u popodnevnom je predavanju mladima približio Kristove susrete sa ženama. Onaj sa Samarijankom, osobito je značajan. Kroz susret Isusa Nazarećanina, židovskog muškarca, s jednom Samarijankom, otkrivamo novu logiku koju Isus unosi u odnos prema ženama. I u ovom se susretu očituje Isusov pristup prema sugovornicima, on ih od prizemnih, materijalnih stvari dovodi do promišljanja o duhovnome, uvlačeći ih tako u otajstvo svoje osobe i samog Božjeg Kraljevstva. Susret s Martom i Marijom govori o važnosti prožimanja vjerovanja i djelovanja, a priča o udovičinom novčiću ukazuje na ljepotu sebedarne ljubavi. Drugi su dan susreta sudionici iskoristili i za posjet Karlobagu.
Niz promišljanja o biblijskim susretima s Isusom mons. Mlakić zaključio je u nedjeljno jutro predavanjem o osobnom susretu s Isusom Kristom. Biti tragalac, u suradnji s Bogom ostvariti puninu svoje osobnosti, pristupiti mu s vjerom i poniznošću onog gubavca koji je rekao ”Ako hoćeš, možeš me izliječiti” – put je osobnog susreta s njime. Na putu ostvarenja tog cilja stoje, naravno, i mnogobrojne kušnje, o kojima je bilo riječi i u liturgiji Prve korizmene nedjelje. ”Poput Krista kušanog u pustinji i mi se susrećemo s kušnjama”, rekao je propovjednik mons. Sente, ”ali one su samo znak da smo na dobrome putu”. Potrebna nam je vrlina ustrajnosti i trajna oslonjenost na Božju pomoć. Nakon zajedničke fotografije i ručka došlo je vrijeme za ponovni rastanak do svibanjskog Susreta hrvatske katoličke mladeži u Sisku, za koji se domaćini intenzivno pripremaju. Sažimajući dojmove, kako one izrečene na samom kraju duhovnog vikenda tako i one naknadne kojih su po povratku bili puni statusi na Facebooku, čini se da ovakve duhovne obnove mladima donose ne samo produbljenje vlastite duhovnosti, tako bitno u okruženju koje često nudi samo površnost i slaba zamjenska zadovoljstva, nego i dubok osjećaj povezanosti i zajedništva, iskustvo Crkve kao zajedništva. Osobno mi se čini da je u vremenu naglašenog individualizma i gubitka osjećaja crkvenosti, dodatno pojačanog grijesima i propustima same hijerarhije, izgrađivati zdrav kršćanski identitet kod mladih generacija katolika vrlo bitna stvar. Na to nas u ovogodišnjoj korizmenoj poslanici upozorava i Sveti Otac, citirajući Poslanicu Hebrejima: “Pazimo jedni na druge da se potičemo na ljubav i dobra djela” (10, 24).
Duhovni je vikend zamišljen kao niz razmišljanja o susretima različitih ljudi s Isusom, koje su zabilježili evanđelisti, te konačno, o mogućnosti osobnog susreta s njime. Mons. Mlakić održao je prvo predavanje o susretu Isusa s Ivanovim učenicima, koji na Krstiteljevu riječ kreću za Mesijom. ”Učitelju, gdje stanuješ?” pitanje je na koje i sami danas tražimo odgovor. Prvi dan duhovnog vikenda završio je pobožnošću križnoga puta u župnoj crkvi Pohođenja Blažene Djevice Marije. Mladi su sudionici meditirali nad tekstom mons. Sentea, po kojem su molili i prošle godine, a koji je u međuvremenu izdan u obliku knjižice i korišten na više križnih puteva na otvorenom u Sisačkoj biskupiji. Kristova je muka mladima na taj način približena kroz životne situacije s kojima se sami svakodnevno susreću.
Drugi dan susreta započeo je i završio zajedničkom molitvom, a u popodnevnom dijelu programa sudionici su se zajednički pripremili za ispovijed. Vrhunac dana bila je misa na kojoj je vlč. Gabriel, na temelju evanđelja dana o pozivu cariniku Leviju, progovorio o osobnom pozivu za nasljedovanje Krista koji se ne odnosi samo na redovnike i ministerijalno svećenstvo nego na sve krštenike. Odazvati se na Kristov poziv – nit je vodilja koja se provlačila kroz sve sadržaje duhovnog vikenda. Sveti nemir – mogli bismo tako nazvati čežnju za transcendencijom koja je usađena u čovjekovu bit. Otkriti u sebi taj nemir, tu čežnju, a potom dopustiti Bogu, koji izlazi ususret, da je ispuni – glavni je cilj čovjekovog odnosa s Bogom. Iz Isusovog susreta s Nikodemom (o kojemu je govorio mons. Rogić) učimo da se Boga, upoznaje slušanjem, iako je naša zapadna civilizacija orijentirana na vizualno. ”Isus i bogati mladić – gdje je zapelo?”, zapitao se mons. Mlakić, koji je upozorio da se odnos s Bogom ne smije ograničiti na zapovijedi, što vodi u danas tako prisutan formalizam. ”Zapovijedi znadeš”, progovorio je tom zgodom Krist mladiću, ali ”želiš li biti savršen” potrebna je otvorenost srca za Božje poticaje. Čovjek se, uostalom, kako reče sveti Pavao, ”ne opravdava djelima Zakona, nego vjerom u Isusa Krista”. Mons. Sente u popodnevnom je predavanju mladima približio Kristove susrete sa ženama. Onaj sa Samarijankom, osobito je značajan. Kroz susret Isusa Nazarećanina, židovskog muškarca, s jednom Samarijankom, otkrivamo novu logiku koju Isus unosi u odnos prema ženama. I u ovom se susretu očituje Isusov pristup prema sugovornicima, on ih od prizemnih, materijalnih stvari dovodi do promišljanja o duhovnome, uvlačeći ih tako u otajstvo svoje osobe i samog Božjeg Kraljevstva. Susret s Martom i Marijom govori o važnosti prožimanja vjerovanja i djelovanja, a priča o udovičinom novčiću ukazuje na ljepotu sebedarne ljubavi. Drugi su dan susreta sudionici iskoristili i za posjet Karlobagu.
Niz promišljanja o biblijskim susretima s Isusom mons. Mlakić zaključio je u nedjeljno jutro predavanjem o osobnom susretu s Isusom Kristom. Biti tragalac, u suradnji s Bogom ostvariti puninu svoje osobnosti, pristupiti mu s vjerom i poniznošću onog gubavca koji je rekao ”Ako hoćeš, možeš me izliječiti” – put je osobnog susreta s njime. Na putu ostvarenja tog cilja stoje, naravno, i mnogobrojne kušnje, o kojima je bilo riječi i u liturgiji Prve korizmene nedjelje. ”Poput Krista kušanog u pustinji i mi se susrećemo s kušnjama”, rekao je propovjednik mons. Sente, ”ali one su samo znak da smo na dobrome putu”. Potrebna nam je vrlina ustrajnosti i trajna oslonjenost na Božju pomoć. Nakon zajedničke fotografije i ručka došlo je vrijeme za ponovni rastanak do svibanjskog Susreta hrvatske katoličke mladeži u Sisku, za koji se domaćini intenzivno pripremaju. Sažimajući dojmove, kako one izrečene na samom kraju duhovnog vikenda tako i one naknadne kojih su po povratku bili puni statusi na Facebooku, čini se da ovakve duhovne obnove mladima donose ne samo produbljenje vlastite duhovnosti, tako bitno u okruženju koje često nudi samo površnost i slaba zamjenska zadovoljstva, nego i dubok osjećaj povezanosti i zajedništva, iskustvo Crkve kao zajedništva. Osobno mi se čini da je u vremenu naglašenog individualizma i gubitka osjećaja crkvenosti, dodatno pojačanog grijesima i propustima same hijerarhije, izgrađivati zdrav kršćanski identitet kod mladih generacija katolika vrlo bitna stvar. Na to nas u ovogodišnjoj korizmenoj poslanici upozorava i Sveti Otac, citirajući Poslanicu Hebrejima: “Pazimo jedni na druge da se potičemo na ljubav i dobra djela” (10, 24).
Željko Mačić, urednik lista OSVIT, GS biskupije.
