Dana 22. veljače navršava se 85. obljetnica objave Milosrdnog Isusa sestri Faustini Kowalskoj. Na taj dan započinje njezino poslanje kao tajnice i apostola Božjega milosrđa – naviještati svijetu otajstvo Milosrđa, poslanje koje traje i danas….
„Kćeri moja, govori cijelomu svijetu o mojemu neshvatljivom milosrđu… Čovječanstvo neće naći mira dok se ne obrati izvoru mojega milosrđa“*, riječi su Gospodina Isusa upućene s. Faustini Kowalskoj (1905. – 1938.), poljskoj redovnici. Njoj, jednoj od najvećih mističarki Katoličke Crkve, Bog je dao posljednju slamku spasa po kojoj će se izmučeno i grijehom ranjeno čovječanstvo spasiti – pobožnost u čast Božjemu milosrđu.
U Dnevniku, koji je na nagovor duhovnika vlč. Mihaela Sopoćka, ali i iz poslušnosti samomu Isusu vodila, s. Faustina zapisuje svoje duhovne doživljaje i susrete s Milosrdnim Isusom. Jedan od najvažnijih susreta dogodio se 22. veljače 1931. godine u Płocku, u središnjoj Poljskoj. U Dnevniku sv. Faustina taj događaj opisuje ovako: „Uvečer, u ćeliji, ugledala sam Isusa, Gospodina, u bijeloj haljini. Jedna ruka bila je uzdignuta na blagoslov, a druga je doticala haljinu na grudima. Iz otvora haljine na prsima izvirale su dvije velike zrake, jedna crvena, a druga blijeda. U tišini sam promatrala Gospodina. Moja je duša bila prožeta strahom, ali i velikom radošću. Nakon nekoliko trenutaka reče mi Isus: Naslikaj sliku prema crtežu koji vidiš s natpisom: Isuse, uzdam se u Tebe. Želim da ta slika bude čašćena najprije u vašoj kapelici, a zatim u cijelomu svijetu. Obećavam da duša koja bude štovala ovu sliku, neće propasti. Obećavam toj duši pobjedu nad neprijateljima već na zemlji, a osobito u času smrti. Ja sâm branit ću je kao svoju čast.“ (Dn 47-48,)
Nekoliko dana kasnije, nakon ispovijedi, Gospodin Isus izriče sv. Faustini još jednu svoju želju – da se ustanovi svetkovina Božjega milosrđa: „Ja želim da bude svetkovina Milosrđa. Želim da ta slika koju ćeš naslikati kistom bude svečano posvećena u prvu nedjelju po Uskrsu. Ta nedjelja treba biti svetkovina Milosrđa.“
Prvi zahtjev da se naslika slika ispunjen je već 1934. godine zahvaljujući naporima vlč. Mihaela Sopoćka i majke Irene Krzyżanowske. Sliku je naslikao slikar Eugeniusz Kazimirowski, a izložena je na javno štovanje u trodnevnici povodom Velikog jubileja otkupljenja u Ostroj Brami, u travnju 1935. godine. Drugu, jednako poznatu sliku, koja se nalazi u svetištu Božjega milosrđa u Krakovu, u kapeli sestara Naše Gospe od Milosrđa, naslikao je Adolf Hyła, u vrijeme 2. svjetskoga rata.
Svetkovina Božjega milosrđa upisana je u liturgijski kalendar Poljske 1995., a njome je čitavu Crkvu obvezao sv. Ivan Pavao II. 2000. godine, prigodom kanonizacije sestre Faustine Kowalske. Bila je to prva kanonizacija nekoga svetca u trećem tisućljeću koja je pogled čovječanstva usmjerila prema najvećem Božjem svojstvu – milosrđu – koje poziva na pouzdanje u Boga i na ljubav i milosrđe prema bližnjemu.
Autor: Jelena Vuković
SLIKA MILOSRDNOG ISUSA – Krunica Božanskog milosrđa
Preporuka je da sliku milostivog Isusa snimite i ispišite na papir ili ju pak stavite kao tzv. pozadinu na vašem računalu…
Opširnije o štovanju Božjega milosrđa, oblicima i apostolima milosrđa na poveznici.
(*prema: Dnevnik. Milosrđe Božje u mojoj duši, Svećenici Srca Isusova, Zagreb 2016.)
Video s originalnom slikom Božjega milosrđa možete pogledati ovdje:
Ured HBK za mlade
