Dnevni list Slobodna Dalmacija je provela istraživanje u kojem je sudjelovalo 1500 splitskih studenata o tome koliko su im važne obiteljske vrijednosti i odrednice koje zastupa Crkva. Većina ispitanika izjasnila se da su im obitelj, brak i roditeljstvo temeljne životne vrijednosti. Isto tako, većina ispitanika se na pitanje o važnosti vjere izjasnila da im je u životu vjera “vrlo važna” ili “izrazito važna”, kazala je dr. Ina Reić Ercegovac, viša asistentica na Učiteljskom studiju Filozofskog fakulteta u Splitu, na predavanju održanom u sklopu XVIII. dana psihologije u Zadru.
Ovo istraživanje je dio većeg projekta o istraživanju stavova o braku i roditeljstvu koje u Splitu s dr. Reić Ercegovac provode dr. Goran Kardum i dr. Andreja Bubić, docenti Odsjeka za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Splitu.
– Istraživanje smo pokrenuli zbog uvriježenih stavova u javnosti, kao i podataka u dosadašnjim istraživanjima, prema kojima su obitelj, obiteljske vrijednosti i stavovi koje zastupa Crkva, u sociološkom smislu glavne odrednice identiteta kod nas. Htjeli smo istraživanjem provjeriti je li to baš tako. Pokazalo se da jest, kazala je dr. Reić Ercegovac. Istraživanje troje splitskih doktora znanosti provedeno je na 1500 studenata u Splitu, od čega ih pola studira na Filozofskom fakultetu, a pola na Ekonomskom fakultetu. Bez obzira na odabrani studij, studenti su dali iste odgovore kod rangiranja obiteljskih vrijednosti, kao i odrednica koje zastupa Crkva.
Ovo istraživanje obuhvatilo je i motivaciju za roditeljstvom, za koje studenti jesu motivirani, ali iznenadila je činjenica da roditeljstvo puno više žele studenti splitskoga Filozofskog fakulteta nego oni koji studiraju na Ekonomskom fakultetu. Diplomiranog teologa, organizatora Susreta mladih katolika, Marina Periša (Hrvatsko Nadzemlje) takav stav mladih i ne čudi.
– Kao vjeroučitelj, opažam kako se oni sve više priklanjaju povratku tradicionalnih vrijednosti. Što je posrijedi? Svijet materijalizma obećavao im je sve, punu slobodu bez odgovornosti, a što su dobili? Novo ropstvo. Jer čovjek jednostavno ne može biti sretan ako svoj život ravna po hirovima i nagonima. Zato su mladi u prvim redovima prosvjeda protiv neoliberalizma i kapitalizma u svijetu, a upravo je razaranje obitelji i tradicionalnih vrijednosti bio cilj tih ideologija današnjice.
Razgovarajući s mladima, shvaćam kako oni pomno promatraju što se događa s obiteljima u njihovu okruženju i raspad svakog četvrtog braka nipošto nije statistika koja bi svjedočila o požrtvovnoj obiteljskoj ljubavi. Mislim da će vrijeme takve ljubavi ponovno doći u prvi plan, kazao je.
– Naš projekt ide dalje i zahtijeva brojna daljnja istraživanja. Studenti iz Splita su se tako izjasnili o obiteljskim vrijednostima, pa treba utvrditi hoće li se mijenjati slika o broju razvoda. Jer trenutačna praksa u Hrvatskoj kaže drukčije: sve je veći broj razvoda, a sve je manje djece, navela je dr. Reić Ercegovac.
U motiviranosti mladih da postanu roditelji, veliku ulogu, pokazalo je istraživanje, ima njihov raniji odnos sa majkom, što je odnos s majkom bio kvalitetniji, to je potreba za roditeljstvom veća.
– Do sada su se uglavnom ispitivali roditeljski stilovi i njihov utjecaj na djecu, a nas je zanimalo koliko su sami roditelji kompetentni i zadovoljni. Ispitali smo 1050 roditelja (542 majke i 508 očeva), te utvrdili da su majke kompetentnije i zadovoljnije od očeva, ali da su i majke i očevi više kompetentni nego zadovoljni, istaknula je dr. Ina Reić Ercegovac, navodeći da je očito da u današnjem društvu roditelji više vode računa o tome koliko su kao roditelji uspješni, a znatno manje im je važno koliko su zadovoljni i kakvo ozračje stvaraju u obitelji. Zanimljiv je i podatak, što se tiče dobi djeteta, da očevi najviše zadovoljstva pokazuju kada je dijete na pragu odrasle dobi.
slobodnadalmacija.hr
