-
Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić jedini je kardinal izbornik od svih dosadašnjih zagrebačkih nadbiskupa koji je dvaput sudjelovao u izborima pape, ističe se na mrežnoj stranici Zagrebačke nadbiskupije. Drevna Zagrebačka biskupija uzdignuta je na stupanj nadbiskupije godine 1852., a prvi zagrebački nadbiskup Juraj Haulik (*1788. +1869) imenovan je kardinalom godine 1856. Nakon njega kardinalima su imenovani nadbiskupi: Josip Mihalović (*1814. +1891.), Alojzije Stepinac (*1898. +1960.), Franjo Šeper (*1905. +1981.), Franjo Kuharić (1919. +2002.) i Josip Bozanić (*1949.).
Od te šestorice zagrebačkih nadbiskupa i rimskih kardinala kod izbora pape sudjelovala su samo dvojica – nadbiskup Mihalović i nadbiskup Bozanić. Nadbiskupa Mihalovića imenovao je kardinalom 22. lipnja 1877. godine papa Pio IX. Kako izvješćuje Katolički list od 28. veljače 1878. godine, nadbiskup Mihalović sudjelovao je kod izbora pape Lava XIII., izabranog u konklavama 20. veljače 1878. godine te je bio i brojitelj listića kod samog izbora.
Kardinal Josip Bozanić, zagrebački nadbiskup od 1997. godine, kardinalom kreiran 28. rujna 2003. godine, sudjelovao je kod izbora pape Benedikta XVI. u travnju 2005., te sada u konklavama u ožujku 2013. godine. Ovim drugim sudjelovanjem u izboru pape, kardinal Bozanić je prvi zagrebački nadbiskup koji je s toga naslova sudjelovao drugi put u izboru pape.
Slijedom povijesnih okolnosti ostali zagrebački nadbiskupi kardinali nisu sudjelovali u izboru pape. Kardinal Haulik kardinalom je kreiran 16. lipnja 1856. godine za pape Pija IX., koji je već bio papa kada je Haulik postao nadbiskupom i kardinalom, a koji ga je i nadživio 9 godina. Bl. Alojzija Stepinca kardinalom je u krašićkom zatočeništvu imenovao 12. siječnja 1953. godine papa Pio XII.
Budući da je nadbiskup Stepinac na montiranom sudskom procesu, 11. listopada 1946. od tadašnjih komunističkih vlasti bio osuđen na 16 godina zatvora i prisilnog rada te daljnjih 5 godina lišenja svih građanskih prava, svoj rodni Krašić i Zagrebačku nadbiskupiju nije zbog društveno-političkih okolnosti mogao, a niti želio, napustiti.
Kardinala Stepinca na stolici zagrebačkih nadbiskupa naslijedio je 1960. godine njegov školski kolega iz rimskih dana Franjo Šeper, kojeg je papa Pavao VI. imenovao kardinalom 22. veljače 1965. godine, a zatim i pročelnikom Kongregacije za nauk vjere godine 1968., čime je prestala i njegova služba zagrebačkoga nadbiskupa. Nakon odlaska nadbiskupa Šepera u Rim, Zagrebačku nadbiskupiju preuzeo je 20. kolovoza 1969. apostolski upravitelj Franjo Kuharić.
Kardinalom ga je 2. veljače 1983. godine imenovao papa Ivan Pavao II., a kardinal Kuharić nikada nije sudjelovao u konklavama. Dugovječni bl. Ivan Pavao II., koji je 27 godina upravljao Katoličkom Crkvom, nadživio je kardinala Kuharića tri godine.
Osim tih zanimljivosti, za istaknuti je činjenicu da drugi put u povijesti (2005. i 2013.) papu uzastopce biraju i dva kardinala Hrvata: kardinal Josip Bozanić i vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić. (ika-np/sp)
